Nenad Matić: Moramo smanjiti bacanje hrane, a Vlada mora osigurati preradu biootpada!

40
Podijeli objavu

Nenad Matić: Moramo smanjiti bacanje hrane, a Vlada mora osigurati preradu biootpada!

U praznično vrijeme Zelena lista apelira na potrošače da smanje bacanje hrane i stvaranje biooptada jer po istraživanju 27,6 % Hrvata baca hranu u smeće bez razmišljanja, kazao je predsjednik Zelene liste Nenad Matić na konferenciji za novinare održanoj na tržnici Dolac u Zagrebu.

Dodao je da bi doniranjem viškova hrane susjedima u potrebi ili kuhanjem jela od ostataka hrane svi možemo pridonijeti smanjenju bacanja 380 tisuća tona hrane koliko je građani bace na godinu. Prema jednom istraživanju gotovo polovica (48%) ispitanika navela je kako je glavni krivac za nastanak otpada od hrane prevelika količina pripremljenog obroka, dok je 28,5% ispitanika na drugom mjestu razloga nastanka otpada od hrane prevelika količina kupljenih namirnica pa je potrebna edukacija potrošača od najranije dobi. Bacanje hrane nije samo bacanje novaca već i utrošene energije za njezinu proizvodnju te kasnije skupljanje i obradu tog otpada, upozorio je Matić.

Prema Matićevim riječima, Hrvatska je trebala do kraja 2018. godine prepoloviti odlaganje biootpada na odlagališta u odnosu na 1997. godinu. Iako su tijekom 2018. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavljivali natječaj za sredstva za kupovinu smeđih kanti do kraja godine to se nije dogodilo. S druge strane Ministarstvo je nedavno raspisalo natječaj za sredstva za izgradnju i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada (kompostana ili bioplinskih postrojenja) u vlasništvu jedinica lokalne samouprave (JLS), ukupno 250 milijuna kuna.

Upitno je, kaže Matić, hoće li jedinice lokalne samouprave u samo jednoj godini uspjeti osigurati građevinske dozvole za te projekte te ih izgraditi do kraja 2020. Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) količina proizvedenog biorazgradivog komunalnog otpada je 2017. iznosila 1.090.648 tona dok je odložena količina biorazgradivog komunalnog otpada iznosila 801.238 tona. Udio biootpada upućenog na oporabu je iznosio tek 9% što je tek 2% više nego u 2016. godini. No u 2017. godini bilo je aktivno tek 9 kompostana koje su obradile 34.691 tona komunalnog biootpada, dok je anaerobnom digestijom obrađeno 3.653 tone komunalnog otpada u 6 bioplinskih postrojenja.

Kako se čulo, zbog bržeg rješavanja obrade biootpada Zelena lista predlaže hitnu obradu biootpada u postojećim bioplinskim postrojenjima. U RH u ovom trenutku operativno radi 40 bioplinskih postrojenja ukupne snage 44,73 MW od kojih 16 bioplinskih postrojenja posjeduje Dozvolu za gospodarenje biorazgradivim otpadom, ukupnog kapaciteta 525.000 t/godišnje.

Međutim, kada bi još 24 postrojenja dobila dozvolu za gospodarenje otpadom dobili bi: niže cijene zbrinjavanja biorazgradivog otpada u bioplinskim postrojenjima, odnosno niže cijene zbrinjavanja otpada za građane, veću konkurentnost na tržištu, rješenje dijela problema sa biootpadom.

Dok jedinice lokalne samouprave ne pripreme svoje projekte Fond za zaštitu okoliša bi im mogao subvencionirati prijevoz biootpada u bioplinare koje se nalaze uglavnom u sjevernoj i istočnom dijelu Hrvatske, predlaže predsjednik Zelenih.

Isto tako Ministarstvo bi trebalo okupiti zainteresirane čelnike JLS-a, direktore komunalnih tvrtki i vlasnike bioplinara kako bi se odredilo koja je čistoća biorazgradivog otpada potrebna za ta postrojenja te kako će se odrediti cijena, a moguće ju je odrediti prema cijeni kukuruzne silaže kao najuobičajenije silaže za rad bioplinara, zaključio je Nenad Matić. (M. Petković)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here