U HAZU održan okrugli stol ‘Istine i zablude o reformi visokog obrazovanja’

0
Podijeli objavu
U HAZU održan okrugli stol 'Istine i zablude o reformi visokog obrazovanja'
Foto: HAZU

U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u četvrtak je održan okrugli stol na temu Istine i zablude o reformi visokog obrazovanja.

Ovaj skup doprinos je raspravi u povodu sistemskih zahvata u zakone o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Kako je istaknuo potpredsjednik HAZU i predsjednik Znanstvenog vijeća akademik Jakša Barbić, hrvatski sustav znanosti i visokog obrazovanja trpi česte izmjene zakonodavnog uređenja.

Temeljni zakon, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, doživio je dvanaest izmjena, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja upravo priprema potpuno novi zakon. U tijeku su i donošenje novog Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te izmjene i dopune Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

“Budući da su navedeni zakoni iznimno važni za razvoj znanosti i visokog obrazovanja, od presudne je važnosti da prihvaćeni smjer bude pravilan i opravdan te da učinjeni odabiri budu utemeljeni na znanstveno provjerljivim činjenicama. Nužne promjene u sustavu potrebno je provesti, ali te promjene moraju biti ustavnopravno prihvatljive, s aspekta ustavnog jamstva autonomije sveučilišta, dobro osmišljene, djelotvorne i legitimne, a njihova provedba moguća u postojećim financijskim, kadrovskim i društvenim uvjetima. Osim na novom zakonodavnom okviru, treba sustavno raditi i na kvalitetnijoj primjeni postojećeg zakonodavnog okvira, kao i na jačanju sustava kvalitete koji počinje od svakog nastavnika odnosno znanstvenika i svakog studenta. Samo uključujući sve dionike sustava u zajedničku argumentiranu raspravu možemo postići cilj – ostvarivanje kompetentnog, kompetitivnog i izvrsnog nacionalnog sustava znanosti i visokog obrazovanja”, kazao je akademik Barbić.

Prema njegovim riječima, nijedna od dosadašnjih reformni sustava visokog obrazovanja nije uspjela nije bila životna, kao i stoga što sveučilište ima svoja pravila.

Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja dr. Tome Antičić poručio je da hrvatski visokoškolski i znanstveni sustav treba postati kompetitivan na svjetskoj razini. Upozorio je da je po rangiranju sveučiilišnog sustava u svijetu Hrvatska na zadnjem mjestu među članicama Europske unije, kao i po mobilnosti i broju znanstvenika po stanovniku.

Razlog je prema njegovim riječima taj što u načinu razmišljanja i rada u Hrvatskoj još iz doba Jugoslavije ukorijenjena uravnilovka te se nedovoljno potiče izvrsnost i ne valorizira uspjeh, zbog čega najbolji odlaze iz Hrvatske.

“Nekad su odlazili nakon doktorata, a sad odlaze nakon srednje škole”, kazao je Antičić, poručivši da Hrvatska treba uspostaviti sustav kakav je u zapadnim zemljama, a koji potiče najbolje i najrelevantije.

Istaknuo je iskorake napravljene u financiranju znanosti i visokog obrazovanja putem strukturnih fondova EU, iz kojih je u sustav ušlo 1,5 milijardi kuna, a u sljedećih 12 mjeseci će ući još milijardu kuna. Također, potiče se prijava na projekte Horizon 2020.

Antičić je najavio novi način programskog financiranja prema kojem će se od jeseni sveučilišta financirati izravno, a od početka 2019. i instituti, uz propisane kriterije. Po njegovim riječima, na taj način institucije će za par godina dobiti više ili manje novca, ovisno o uspješnosti.

“Time želimo poticati ono što država želi i što je dobro za nju. Sveučilišta bi time dobila punu akademsku slobodu da upravljaju novcem na način koji smatraju najboljim. Povećat će se broj povratničkih radnih mjesta i radnih mjesta za strance i uvesti novi sustav napredovanja, tako da institucije same odrede što im je prioritet. Izmjenama zakona omogućila bi se i veća odgovornost rektora, dekana, ravnatelja i upravnih vijeća instituta. Stvari se neće same od sebe riješiti. Hrvatska više nema izbora čekati i ne raditi ništa, stvari se suviše brzo mijenjaju, inače kao nacija nemamo šanse. Više ne možemo imati luksuz otpora prema reformama”, poručio je Antičić.

Dosadašnji predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj dr. Ivo Družić kazao je da Hrvatska ima jasan izbor.

“Na jednoj strani je mogućnost da akademska zajednica i Ministarstvo zajedno iskoriste pozitivna društvena očekivanja i povoljnu proračunsku situaciju za razvoj sustava, a na drugoj strani je svođenje reforme na borbu za zakone kojima se institucionalna moć preraspodjeljuje od sveučilišta prema Ministarstvu i državnoj upravi koristeći proračun kao odgojnu palicu”, rekao je Družić.

Dr. Frane Staničić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazao je da u novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju treba osigurati autonomiju sveučilišta koja je zajamčena Ustavom i koja se može ograničiti jedino ako je u pitanju konkretan i argumentirano postavljen javni interes, pri čemu se autonomiju ne može izjednačavati s neodgovornošću.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here