Ništa nije kao 2015., ako padne Grčka, Hrvatska će biti zadnja crta obrane Europske unije!

385
Foto: Screenshot Youtube

Više od tjedan dana traju napetosti na tursko-grčkoj granici nakon što je turski predsjednik Erdogan otvorio granice migrantima. Tisuće se žele probiti na zapad, a milijuni još čekaju u Turskoj.

Europa je ponovno na rubu nove migrantske krize kakva je bila i prije pet godina, piše RTL.

U Hrvatskoj se okupilo Vijeće za nacionalnu sigurnost. Je li situacija poput one 2015., državni vrh ne misli jednako.

“Ova situacija je slična 2015. i 2016., ali bitna je razlika što ova grčka vlada za razliku od bivše čuva svoju granicu”, smatra premijer Plenković, dok se s time ne slaže predsjednik Zoran Milanović: “Ne sliči ništa, sve je drukčije. Tada su ljudi prolazili nesmetano”.

Tada je u Europu stiglo oko dva milijuna izbjeglica preko četiri glavne rute, koje su se održale i danas, s tim da je ona balkanska dobila još jedan krak preko BiH. Većinom su stizali Sirijci koje je njemačka kancelarka svojom politikom otvorenih vrata sama pozvala, suspendirajući Dublinski sporazum. No s vremenom je Angela Merkel tu retoriku Merkel mijenjala.

Jasno ne izbjeglicama otpočetka je stav mađarskog premijera Viktora Orbana koji je postavio ogradu na granicu sa Srbijom. Od tada izbjeglice, njih i 10.000 na dan Srbija propušta prema Hrvatskoj, zbog čega tadašnji premijer Milanović, na zgražanje susjeda, privremeno i zatvara granicu.

Unatoč nekim idejama, Hrvatska nije postala prihvatni centar, a migranti su se organizirano vozili do granice autobusima, vlakovima, od kojih je jedan i zadržan u Mađarskoj. Politički skandal je riješen vraćanjem vlaka, a Orban nastavio svojom politikom.

Ruta se okreće prema Sloveniji, koja na kraju stavlja žilet žicu. Migrantski val prestaje sporazumom s Turskom, s kojim Europa uz obećanih šest milijardi eura problem
prebacuje na turskog predsjednika, koji naravno ima svoje uvjete. Europi je Erdogan zamjerio što mu je uskratila potporu u ratu u Siriji, zemlji gdje je sve počelo, a u kojoj već gotovo deset godina bijesni rat.

“Pokazuje se da je on (Erdogan) u pitanju prisilnih migracija gospodar unutar EU-a, a unija nema pravo rješenje”, smatra Anđelko Milardović s Instituta za migracije i narodnosti.

Od 2015. puno se toga promijenilo: poražena je Islamska država, Merkel je na odlasku, dogodio se Brexit, no još nema zajedničke migrantske politike.

“Padne li Grčka, pada Europa. Civilizacija ili barbarstvo. Radi se o ljudima koji su samo kolateralne žrtve u velikoj igri moći”, kaže Milardović.

Nakon Grčke, sljedeća crta obrane bit će i Hrvatska. Zasad granicu čuva oko šest tisuća policajaca, a ako treba vojska je spremna.

“Pitanje je hoće li Grčka zadržati migrante, ja u to ne vjerujem, sigurno će biti prolazaka, krijumčari će doći na svoje”, smatra bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here